Kultura
Kulturni identitet Miljevaca oblikovali su zajednički život sedam sela, vjera, običaji, pjesma, govor, narodna nošnja i način života povezan sa zemljom i prirodom. Brojni običaji i znanja prenosili su se usmenom predajom s generacije na generaciju, a danas ih ponajviše čuvaju obitelji, Župa Imena Isusova i Kulturno-umjetnička udruga Miljevci.
Kulturno-umjetnička udruga Miljevci osnovana je 13. ožujka 2004. godine u Drinovcima s ciljem očuvanja kulturne i umjetničke baštine sedam miljevačkih sela. Udruga okuplja članove različitih generacija te njeguje izvorno pjevanje, plesove, narodnu nošnju, tradicijska glazbala i druge oblike kulturne baštine Miljevaca. U programu udruge posebno mjesto imaju muško i žensko ojkanje, treskavica, sviranje dipala te miljevačka kola poput Biralice, Starinskog kola, Kola trke, Kola kase i Noge u kolu. Udruga nastupa na lokalnim, županijskim i državnim smotrama folklora. Nakon osvojenog prvog mjesta na županijskoj smotri predstavljala je Šibensko-kninsku županiju na 44. Vinkovačkim jesenima.
KUU Miljevci organizira Miljevačke užance i sudjeluje u Festivalu ojkavice te drugim kulturnim i vjerskim događanjima. Posebna pozornost posvećuje se prenošenju tradicije na djecu i mlade, među ostalim kroz dječju skupinu „Miljevački tići“.
Kontakt:
098 909 0724
kuu.miljevci@gmail.com
Ojkavica, odnosno ojkanje, tradicijski je način pjevanja karakterističan za Dalmatinsku zagoru. Izvode je dva ili više pjevača, muškaraca ili žena, posebnim načinom potresanja glasa. Pjesme najčešće govore o ljubavi, životu, radu, zavičaju i svakodnevnim događajima. Ojkanje je 2010. godine uvršteno na UNESCO-ov Popis nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita.
Na Miljevcima se ova tradicija čuva kroz rad KUU Miljevci i Festival ojkavice, koji okuplja pjevačke skupine iz različitih krajeva. Važan cilj festivala i rada udruge jest prenošenje ojkavice na mlađe generacije.
Miljevačka narodna nošnja važan je dio identiteta i prepoznatljivosti ovoga kraja. Muška i ženska nošnja izrađivale su se od platna, vune, kože i drugih prirodnih materijala, a pojedini dijelovi ukrašavani su tkanjem, vezom, resama i raznobojnim uzorcima. KUU Miljevci koristi obnovljene i izrađene primjerke tradicijske nošnje na svojim nastupima. Detaljan opis nošnje zabilježen je i u monografiji KUU Miljevci.
Govor Miljevaca važan je dio lokalnog identiteta. U njemu su sačuvane brojne stare riječi, nazivi predmeta, poslova i običaja, kao i karakteristične izreke, poslovice i načini pripovijedanja. Narodne pjesme, ojkalice, gange, priče, legende i obiteljska sjećanja stoljećima su se prenosili usmenim putem. Govore o ljubavi, radu, odlascima, ratovima, vjeri, obitelji i privrženosti rodnom kraju. Posebno mjesto imaju predaje o miljevačkim selima, rijekama, utvrdama Ključici i Kamičku te povijesnim osobama. Tradicionalna gastronomija Miljevaca temelji se na jednostavnim domaćim namirnicama i proizvodima lokalnih gospodarstava. Posebno se izdvajaju domaći kruh, meso i krumpir ispod peke, pršut i druga suhomesnata jela, sir i mliječni proizvodi te tradicionalni kolači. Vinogradarstvo i maslinarstvo također su važan dio lokalne poljoprivrede.